Kraljevica je grad u Primorsko - goranskoj županiji, smješten na istočnoj obali Riječkog zaljeva na ulazu u Bakarski zaljev, u mikroregiji Vinodola, Sjevernohrvatskoga primorja. Udaljena je 23 km jugoistočno od grada Rijeke.

Kraljevica je na završetku Karolinske ceste (izgrađene 1726. godine), koja vodi od Karlovca preko Ravne Gore, Mrkoplja i Plasa. Preko Kraljevice vodi primorska turistička cesta od Rijeke do Senja i dalje na jug.

Odlukom sabora 1997. godine Kraljevica je dobila status grada. U njezinom sastavu nalaze se naselja Kraljevica, Bakarac, Šmrika, Križišće, Veli dol i Mali dol. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u Kraljevici živi 4579 stanovnika na površini od 17,55 km2.

Najviši dijelovi naselja Kraljevice smjestili su na zaseocima Fara i Banj, odakle se padinama jugozapadno sa Fare i zapadno sa Banja, spuštaju prema centru i moru. Sjevernom i strmijom padinom preko poluotoka Kavranića, sa Fare se može sići u naselje Bakarac. Jugozapadno, iz zaseoka Banj vrlo blage padine pružaju se do poluotoka Oštro. Istočno od Kraljevice, smjestila su se naselja Križišće, Veli dol i Mali dol koji se nastavljaju na naselje Bakarac i zajedno s njim predstavljaju početak čuvene i bogate Vinodolske kotline.

Jugoistočno od Kraljevice, između Kraljevice i Križišća, podno vrha Mižolovo i Lukićevo, smjestila se Šmrika. To naselje najviše nadmorske visine koje se strmo spušta prema uvalama Neriz, Marenska Dumboka, Črišnjeva i Grabrova.

Obala je vrlo razvedena, s mnoštvo uvala, rtova i hridi.

Cijelo područje građeno je od kamena vapnenca, a manje površine zemlje crvenice ograđene su gromačama (prezidima, suhozidima) i na njima uspijevaju mediteranske kulture. Veće površine su pod šumom, šikarom (makijom) ili travom. U flori prepoznajemo ljekovito i aromatično primorsko bilje, stabla hrasta medunca, primorskog hrasta crnike, šmrike i primorskog bora.

Klima je ugodna, mediteranska s velikim brojem sunčanih dana u godini, pogodnih za kupanje. Kvaliteta mora je vrlo visoka. Najčešći vjetrovi su jugo i bura, a ljeti svježinu s mora na kopno donose burin i maestral. Južni vjetar - jugo puše s mora na kopno i donosi vlagu i kišu. Sjeverni vjetar - bura puše na mahove, u refulima, s kopna na more i privodi čist, zdrav zrak, te lijepo i suho vrijeme. Ponekad puše velikom žestinom, gotovo olujnih razmjera.