Mjesta Grada Kraljevice - Kraljevica | web portal turističke zajednice


14°
16°Max
13°Min
Real feel: 12°
Vlažnost: 82% Tlak: 1009 hPa Vjetar: 25.9 km/h (JI)
Čet
15°
Pet
15°
 
Go to content

Main menu:

Mjesta Grada Kraljevice

KRALJEVICA
Bakarac

Bakarac se smjestio u Bakarskom zaljevu kojeg sa sjevera okružuju terasaste padine ispisane u živopisnim suhozidima koji su nekad čuvali nasade vinove loze koja je davala poznato pjenušavo vino Bakarska vodica. Bakarac se prvi se puta spominje 1364. pod nazivom Bycharts, a dokumenti iz 15. stoljeća spominju ga pod nazivom Bycharits kao luku Hreljina.  Može biti da je naziv nastao od riječi „bukara“ koja označava bokal koji svojim oblikom nalikuje obliku bakarskog zaljeva. Najstariji povijesni tragovi potječu iz rimskog doba iz kojega datira miljokaz s imenom rimskog cara Florijana (276. godina). Pretpostavlja se da je do srednjeg vijeka Bakarac bio vojno naselje, a u srednjem vijeku dolazi u posjed krčkih knezova Frankopana. Nadaleko poznate bakaračke tunere odigrale su jednu od najznačajniju ulogu u gospodarskom životu naselja. Ne zna se točan nastanak tunera, no izvjesno je da su neke postojale u vrijeme Zrinskih i Frankopana. Bakarac se smatrao najboljim lovnim područjem na tune na cijelom Jadranu. Dio Bakarca zvan Sansovo potiče od lorda Sansona koji je početkom 19. stoljeća došao u Bakarac, oženio mladu domaću djevojku i imao na ovom dijelu svoj posjed. Jaka bura, po kojoj je Bakarac poznat onemogućavala je veće urode vinove loze i voća. Na dijelu ovog posjeda uz more nalazi se bakaračka plaža. Današnja glavna plaža Bakarca napravljena je četrdesetih godina prošlog stoljeća. Na Bakarcu se nalazi crkva sv. Petra koji je ujedno i zaštitnik naselja. Najveći blagdan na Bakarcu je Petrova koja se svake godine tradicionalno obilježava 29. lipnja. Poznate su bure na Bakarcu (vjerojatno najjače u Europi). Stara izreka kaže: "Bura se rađa u Senju, vjenča na Bakarcu, a umire u Trstu".

Šmrika

Istočno od Bakarca i Kraljevice, lijevo od turističke ceste, cijelom ravninom sve do granice s gradom Crikvenica, smjestile su se kuće naselja Šmrika. Naselje je relativno mladog postanka. Tradicijski i gospodarski vezano uz more. U šmričkim uvalama Črišnjevi, Dumboki, i Grabrovi Šmričani su se bavili ribarenjem. Krajem 19. st. i početkom 20. st. u Šmriki je bilo trinaest brodova - bracera koje su prevozile morski pijesak i kamen. Najbliža plaža je Črišnjeva koja je istovremeno i  mala  lučica. Črišnjeva se nalazi s istočne strane  Krčkog mosta i prije je služila kao trajektna luka. Na kamenjaru i u šikari posebno se ističu brojni grmovi bodljikave šmrike (Juniperus oxycedrus) po kojoj je vjerojatno naselje i dobilo ime. Kapelica sv. Antona pustinjaka sagrađena je u Šmriki početkom 19. st., a godine 1940. osnivanjem samostalne župe postaje župna crkva.

Križišće, Veli dol, Mali dol

Najistočnija naselja grada Kraljevice, smještena su na ulazu u Vinodolsku kotlinu. Križišće, Mali i Veli dol dio su bogate povijesti Vinodola. Vinodol u užem geografskom smislu je izdvojena cjelina istočnog kvarnerskog prostora, koja uključuje unutrašnju udolinu što se prostire od Križišća na sjeverozapadu i Novog na jugoistoku, i Vinodolsko primorje uz obalu Vinodolskog kanala, koji se proteže između otoka Krka i kopna. Prvi povijesni tragovi s tog područja pripadaju vremenu Rimskog Carstva. Arheološko nalazište Veli dol pruža bogatu građu, tragove materijalne kulture Hrvata nakon naseljavanja ovog područja. U Križišću je župna crkva Presvetog Srca Isusovog sagrađena u 19. st.

 
Adria guide
Back to content | Back to main menu