Kraljevica

Nalazi se posred drage, koja se između rta Oštrog i Fortice pruža prema jugoistoku. Među primorskim mjestima, Kraljevica je jedno od mlađih. Osnovano je tek krajem 15 st. O najstarijoj povijesti Kraljevice malo se zna. Najmoćniji srednjovjekovni gospodari ovog kraja, knezovi Zrinski i Frankopani, imali su u svojem posjedu i Kraljevicu. Iz tog razdoblja su dva utvrđena dvorca: Stari ili Zrinski grad podignut u prvoj polovici 17. stoljeća, koji zajedno s župnom crkvom sv. Nikole biskupa zatvara staru jezgru Kraljevice i Novi ili Frankopanski grad (sa četiri kule na uglovima), koji se nalazi uz obalu sagrađen je 1650. godine.

Postanak imena Kraljevica dovodi u vezu s carinom za robu zvanom "Portorium". U pisanim se dokumentima prvi put spominje 1525. godine. Premetanjem riječi portorium, uvriježio se naziv "Portore". Hrvatski naziv Kraljevica pojavljuje se prvi put 1605. godine u zapisniku riječkog gradskog vijeća. Prema naredbi cara Krala VI., 28.04.1729. g. započela je gradnja luke i brodogradilišta. U njemu su građeni mnogi austrijski ratni brodovi, a kasnije trgovački jedrenjaci. Marni pomorci, lučki radnici, obrtnici, trgovci, ribari zavjetovali su se Sv. Nikoli i 1790. g. osnovali samostalnu crkvenu župu. Crkva u samom središtu starog grada dobila je svoj barokni zvonik koji danas štiti i krasi mjesto.

Krajem 19. st. započinje značajan razvoj turizma u Kraljevici. 1896. g. na poluotoku Oštru, bilo je izgrađeno jedno od prvih javnih kupališta na našem Primorju. Razvoj turizma pomogla je i izgradnja hotela "LIburnija", velebne građevine austrijskog grofa Ollschbaura, kasnije pretvorena u bolnicu.

Zahvaljujući zemljopisnom položaju, prirodnim ljepotama i zdravoj klimi, Kraljevica je krajem 19. st. postala jedan od prvih centara zdravstvenog turizma.

U drevnoj uvali Grabrovi gdje je nekad živio unuk Waltera Sccota, danas je hotelsko naselje Uvala Scott odgovarajuće primorskoj arhitekturi u zatonu negdašnjih tunera.

Bakarac

Bakarac se smjestio u Bakarskom zaljevu kojeg sa sjevera okružuju terasaste padine ispisane u živopisnim suhozidima koji su nekad čuvali nasade vinove loze koja je davala poznato pjenušavo vino Bakarska vodica.

Najstariji povijesni tragovi potječu iz rimskog doba iz kojega datira miljokaz s imenom rimskog cara Florijana (276. godina). Pretpostavlja se da je do srednjeg vijeka Bakarac bio vojno naselje, a u srednjem vijeku dolazi u posjed krčkih knezova Frankopana.

Nadaleko poznate bakaračke tunere odigrale su jednu od najznačajniju ulogu u gospodarskom životu naselja. Ne zna se točan nastanak tunera, no izvjesno je da su neke postojale u vrijeme Zrinskih i Frankopana. Bakarac se smatrao najboljim lovnim područjem na tune na cijelom Jadranu.

Na Bakarcu se nalazi crkva sv. Petra koji je ujedno i zaštitnik naselja. Poznate su bure na Bakarcu (vjerojatno najjače u Europi). Stara izreka kaže: "Bura se rađa u Senju, vjenča na Bakarcu, a umire u Trstu".

Šmrika

Istočno od Bakarca i Kraljevice, lijevo od turističke ceste, cijelom ravninom sve do granice s gradom Crikvenica, smjestile su se kuće naselja Šmrika. Naselje je relativno mladog postanka. Tradicijski i gospodarski vezano uz more. U šmričkim uvalama u Črišnjevi, Dumboki, i Grabrovi Šmričani su se bavili ribarenjem. Krajem 19. st. i početkom 20. st. u Šmriki je bilo trinaest brodova - bracera koje su prevozile morski pijesak i kamen.

Na kamenjaru i u šikari posebno se ističu brojni grmovi bodljikave šmrike (Juniperus oxycedrus) po kojoj je vjerojatno naselje i dobilo ime.

Kapelica sv. Antona pustinjaka sagrađena je u Šmriki početkom 19. st., a godine 1940. osnivanjem samostalne župe postaje župna crkva.

Križišće, Veli dol, Mali dol

Najistočnija naselja grada Kraljevice, smještena su na ulazu u Vinodolsku kotlinu. Križišće, Mali i Veli dol dio su bogate povijesti Vinodola. Vinodol u užem geografskom smislu je izdvojena cjelina istočnog kvarnerskog prostora, koja uključuje unutrašnju udolinu što se prostire od Križišća na sjeverozapadu i Novog na jugoistoku, i Vinodolsko primorje uz obalu Vinodolskog kanala, koji se proteže između otoka Krka i kopna. Prvi povijesni tragovi s tog područja pripadaju vremenu Rimskog Carstva.

Arheološko nalazište Veli dol pruža bogatu građu, tragove materijalne kulture Hrvata nakon naseljavanja ovog područja.

U Križišću je župna crkva Presvetog Srca Isusovog sagrađena u 19. st.